Kad biramo sljedeći naslov, često krenemo od naslova, preporuke s mreža ili popisa bestselera pa se razočaramo nakon pedeset stranica. Mi to rješavamo tako da prvo definiramo cilj: opuštanje, učenje, inspiracija ili razgovor u klubu. Zatim biramo format i opseg koji realno stane u naš tjedni raspored.
Jedna česta zapreka je kupnja knjiga “za kasnije” bez plana čitanja, pa se hrpa povećava i motivacija pada. Mi uvodimo jednostavno pravilo: najprije završimo jednu započetu knjigu ili je svjesno odložimo uz bilješku zašto. Time čuvamo budžet i smanjujemo osjećaj krivnje koji često ubije volju za čitanjem.
Pogreška je i preskakanje uzorka teksta prije kupnje, osobito kod publicistike i popularne znanosti. Mi uvijek pročitamo nekoliko stranica, sadržaj i jednu nasumičnu sredinu poglavlja kako bismo osjetili stil i razinu detalja. Ako nas već tad zamara terminologija ili struktura, tražimo pristupačniji naslov iste teme.
Kod dječjih knjiga često se bira po dobi na koricama, a zanemari interes djeteta i razina samostalnog čitanja. Mi prvo provjerimo koliko teksta ima po stranici, veličinu slova i ima li ritam koji potiče glasno čitanje. Zatim razgovaramo s djetetom o temi i dopustimo da samo odabere između 2–3 pažljivo odabrane opcije.
Darivanje knjiga zna biti promašaj kad biramo ono što bismo mi voljeli čitati, a ne osoba kojoj poklanjamo. Mi se vodimo tragovima: omiljeni filmovi, hobiji, stil humora i razina vremena koje osoba ima. Ako nismo sigurni, biramo kvalitetno izdanje klasika, zbirku kratkih priča ili poklon-bon knjižare uz kratku poruku s preporukom.
Često odustanemo od klasika jer očekujemo brzi tempo i suvremeni jezik. Mi si postavimo realna očekivanja i čitamo s pomoći bilješki, kratkog uvoda ili izdanja s objašnjenjima, bez srama da usporimo. Ponekad krenemo s kraćim klasičnim romanom ili dramom pa tek onda prelazimo na opsežnije naslove.
Kod fantastike i znanstvene fantastike pogrešno je ući u serijal od deset knjiga bez provjere odgovara li nam svijet i stil. Mi prvo testiramo samostalni roman istog autora ili prvu knjigu uz dogovor da ćemo stati ako ne “klikne”. Tako izbjegnemo zamor od previše likova i pravila svijeta te zadržimo užitak istraživanja žanra.
E-knjige i čitači olakšavaju pristup, ali mogu donijeti rastresenost ako čitamo na uređajima s obavijestima. Mi za fokus koristimo čitač ili aplikaciju u načinu rada bez obavijesti, uz podešavanje fonta i pozadinskog osvjetljenja. Također unaprijed preuzmemo nekoliko naslova kako bismo uvijek imali izbor bez skrolanja po trgovini.
Audioknjige za početnike znaju razočarati ako krenemo s prebrzim pripovjedačem ili zahtjevnom temom. Mi biramo poznatu priču, kraće trajanje i pripovjedača čiji nam glas odgovara, a brzinu slušanja prilagodimo. Slušamo uz rutinske aktivnosti poput šetnje ili kućanskih poslova, a složenije dijelove označimo za ponovno slušanje.
Bez sustava bilježenja brzo zaboravimo što smo pročitali i gubimo nit između knjiga, posebno kod biografija i popularne znanosti. Mi vodimo čitateljski dnevnik u tri kratke rubrike: sažetak u 3 rečenice, 3 citata/ideje i jedna primjena u praksi ili pitanje. To čini čitanje aktivnijim i pomaže da preporuke prijateljima budu konkretne, a ne nejasne.